Stambeni krediti unutar prosjeka eurozone, zajmovi tvrtkama skuplji

Bez autora

May 20 2012

U drugoj polovici prošle godine kamate u Hrvatskoj prestale su padati. Na zaustavljanje trenda utjecala je druga eskalacija fiskalne krize u EU. U Hrvatsku se prelio dio ino-šokova, što uz izostanak gospodarskog rasta i novih poteza Vlade koji bi utjecali na percepciju rizika, djeluje na ukupnu kamatnu sliku. No, kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj, s prosjekom 5,37 posto, unutar su prosjeka eurozone u kojoj su krediti poskupjeli, pa je i razlika među kamatama manja. I ondje je BDP u padu, traje fiskalna kriza, a banke su prema Baselu II do srpnja dužne povećati kapitalnu adekvatnost. To se može dogoditi samo dolijevanjem novog kapitala ili smanjenjem aktive, znači razduživanjem. S obzirom na to da se do novog kapitala prilično teško dolazi, banke visokim kamatama destimuliraju novo zaduživanje.

U drugoj polovici prošle godine kamate u Hrvatskoj prestale su padati. Na zaustavljanje trenda utjecala je druga eskalacija fiskalne krize u EU – istaknuo je direktor HUB-a Zoran Bohaček na predstavljanju godišnje usporedbe kamatnih stopa Hrvatske i eurozone.

Čelnik bankarskog udruženja napominje da se u Hrvatsku prelio dio ino-šokova, što uz izostanak gospodarskog rasta i novih poteza Vlade koji bi utjecali na percepciju rizika, djeluje na ukupnu kamatnu sliku. No, kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj, s prosjekom 5,37 posto, unutar su prosjeka eurozone u kojoj su krediti poskupjeli, pa je i razlika među kamatama manja.

– I ondje je BDP u padu, traje fiskalna kriza, a banke su prema Baselu II do srpnja dužne povećati kapitalnu adekvatnost. To se može dogoditi samo dolijevanjem novog kapitala ili smanjenjem aktive, znači razduživanjem – pojašnjava Bohaček.

S obzirom na to da se do novog kapitala prilično teško dolazi, banke visokim kamatama destimuliraju novo zaduživanje. Tako su se kamate na stambene kredite u Italiji približile pet posto, koliko su i u Nizozemskoj, u Sloveniji je prosjek 5,4 posto, u Slovačkoj 5,8 posto, a u Mađarskoj, gdje su lani zahvaljujući subvencijama bile 1,5 posto, danas iznose 9,68 posto.

– Estonija i Češka jedine među EU članicama koje nisu u eurozoni imaju niže kamate na stambene kredite od Hrvatske, dok su nam kamate na potrošačke kredite izvan eurozone najniže – kaže Bohaček.

Poduzetnički su krediti, međutim, tradicionalno puno skuplji od europskih.

– Da, jesu, skupi su, ali pomislite po kojoj se stopi država zadužuje, a teško da netko može biti manje rizičan od države. Sada država posuđuje novac po kamati od 6,25 posto; kad ga bude mogla dobiti po tri ili četiri posto, kamate će padati - komentira direktor HUB-a.

No, upravo zbog visokih aktivnih kamata, i kamate na depozite u Hrvatskoj su veće, jedan postotni bod iznad prosjeka eurozone.

Što rizičnije, to skuplje

– U zemljama južne Europe pasivne su kamate krenule naviše; što su rizičnije, plaćaju više da bi privukle depozite. U nekim zemljama kreću se i iznad hrvatskih razina – kaže Bohaček koji prognozira da će kamate na depozite u Hrvatskoj i nakon ulaska u EU ostati iznad prosjeka eurozone, a sigurno neće pasti ispod njega, jer bi se depoziti preselili u banke izvan naše zemlje.

Kad su posrijedi prognoze, HUB-ova analiza vrlo je neizvjesna: kamatne stope ne znaju kamo krenuti, a u Hrvatskoj ovisit će o gospodarskom oporavku, i u eurozoni, i kod nas.

– U 2012. godini ne očekujemo ništa dobro, ali treba pripremiti teren za gospodarski rast u 2013. Vlada priprema dobre poteze, i porezna disciplina jedan je od njih – smatra prvi čovjek bankarskog lobija.

Čelnik HUB-a otkrio je i da se trenutačno radi procjena učinkovitosti Zakona o potrošačkom stečaju, kao dio pilot projekta procjene učinkovitosti zakona, te će uskoro organizirati okrugli stol kojim će se otvoriti javna rasprava.